+385 99 734 2169

Informacije

Vremenske prilike i vjetrovi na jadranu

Na hrvatskoj obali Jadrana razlikujemo općenito tri karakteristična tipa vremena: po jugu – s južnim toplim i vlažnim vjetrom zvanim Jugo, po buri – sa sjevernim hladnim i suhim vjetrom zvanim Bura i stabilno ljetno vrijeme, sa dnevnim NW – sjeverozapadnim vjetrom zvanim Maestral i noćnim vjetrićem s kopna  zvanim Burin. Vjetrovi jugo i bura daju glavna obilježja vremena na Jadranu i češće pušu u zimskom razdoblju (od 10. – 4. mjeseca), a Maestral puše uglavnom ljeti. Jugo je jači i češće na južnom Jadranu, a bura na sjevermom Jadranu. Zimski su vjetrovi općenito češći, dugotrajniji i jači nego ljeti. Promjena vjetra s juga na buru za neiskusne i neupućene nautičare može biti opasna, bilo na moru bilo na nesigurnom sidrištu ili luci. BURA Bura je iznenadan, mahovit, suh, hladan, te katkada orkanski vjetar (do 12 Bf). Puše u izvanredno žestokim udarima (tzv. Refulima) iz unutrašnjosti hladnog kopna istočnog Jadrana najčešće iz NNE do ENE smjera. Konfiguracija zemljišta utječe na jačinu i smjer bure. Bura se strmo ruši na morsku površinu, valovi su nepravilni, strmi, kratki i niski. Jaka bura raspršuje vrhove valova u morsku pjenu i nosi kao prašinu ("dimljenje mora"), što smanjuje vidljivost, a opasnost je za brodolomce...


VHF sustav

VHF sustav je dio Svjetskog pomorskog sustava za pogibelj i sigurnost (GMDSS – Global Maritime Distress and Safety System) u sklopu kojeg se komunikacija odvija na frekvencijama propisanima Međunarodnim pravilnikom o radijskoj službi koji regulira namjenu i redoslijed korištenja radijskih kanala za radiotelefoniju u VHF valnom području (od 156 MHz do 174 MHz). Za rad VHF pomorske radijske službe koristi se 56 VHF kanala (simpleksni i dupleksni kanali), od kojih VHF kanal 16 (156.800 MHz) služi za pozivanje i komunikaciju u slučaju pogibelji, te za pozivanje u svrhu ostale komunikacije, VHF kanal 70 (156.525 MHz) služi za DSC poziv, bez obzira na vrstu poziva, dok ostali VHF kanali služe za sve ostale vrste komunikacije.


Važni telefonski brojevi

Pozivni broj za Hrvatsku 385 Jedinstveni broj za sve HITNE situacije    112 Hitna Pomoć 94 Vatrogasci 93 Policija 192 Pomoć na Cesti 1987 Opće informacije 18981 Informacije o telefonskim brojevima 11888 Stanje na cestama i prognoza  060 520 520 Hrvatski Auto Klub  01 4640 800


Licence

Prema Hrvatskim zakonima barem jedna osoba na brodu mora posjedovatii navigacijsku  i VHF licencu. Ukoliko to ne posjedujete, tada biste trebali iznajmiti skippera koji ima sve potrebne dokumente. Ovi dokumenti se izdaju u Hrvatskoj u Lučkim kapetanijama, nakon pohađanja određenih tečaja i polaganja ispita iz navigacije i radiotelefonije. Ukoliko posjedujete te dokumente koji su izdani vani, molimo provjerite jesu li oni važeći i u hrvatskim teritorijalnim vodama. Ukoliko želite iznajmiti brod bez posade, morate nam poslati unaprijed kopiju vaše licence za navigaciju u svrhu potvrde bookinga.  Originalne dokumente morate imati sa sobom na brodu. Hrvatski zakoni su veoma striktni u tom pogledu. Ako iznajmljujete skippera s važećim licencama, tada vaša grupa mora imati jedino putovnice ili osobne iskaznice.


O Jadranskom moru

Jadransko more obuhvaća 138 595 km2 površine. Ukupna duljina svih obala (kopna i otoka) iznosi 7912 km, a koeficijent razvedenosti je 6,1. Duljina ukupne obale (kopno i otoci) Republike Hrvatske je 5835 km, a koeficijent razvedenosti je 11, te se ubraja u najrazvedenije obale svijeta. Kopnena obala Jadranskog mora je 3737 km, od čega hrvaska mobala iznosi 1777 km. Dužina Jadranskog mora iznosi 783 km, širina 217 km. U Tršćanskom zaljevu najveća dubina je 25 m, koja raste prema jugu, te u južnojadranskoj kotlini iznosi 1240 m.  Otoci leže uglavnom uz hrvatsku obalu. Od ukupno 1250 otoka, otočića, grebena i hridi najviše ih je u Hrvatskoj (1185). Najveći otoci su Krk (410 km2), Cres (405 km2) i Brač (395 km2).  U sadašnjem obliku Jadransko more nastalo je postpleistocenskim izdizanjem morske razine za 96 metara. Temperatura mora raste od sjevera prema jugu. Najniže temperature površinskog sloja mora su u veljači (od 7-13° C), najviše u kolovozu (od 22° C do 25° C). Otvoreno more je toplije od priobalja. Jadransko more ubraja se u slanija mora. Slanost mora opada od juga prema sjeveru. Prosječna slansot iznosi 33‰. Prozirnost mora je najmanja na sjevernom Jadranu (5-39 m), a u južnom najveća (16-56 m)....