+385 99 734 2169

Vremenske prilike i vjetrovi na jadranu

Vremenske prilike i vjetrovi na jadranu

Na hrvatskoj obali Jadrana razlikujemo općenito tri karakteristična tipa vremena: po jugu – s južnim toplim i vlažnim vjetrom zvanim Jugo, po buri – sa sjevernim hladnim i suhim vjetrom zvanim Bura i stabilno ljetno vrijeme, sa dnevnim NW – sjeverozapadnim vjetrom zvanim Maestral i noćnim vjetrićem s kopna  zvanim Burin. Vjetrovi jugo i bura daju glavna obilježja vremena na Jadranu i češće pušu u zimskom razdoblju (od 10. – 4. mjeseca), a Maestral puše uglavnom ljeti. Jugo je jači i češće na južnom Jadranu, a bura na sjevermom Jadranu. Zimski su vjetrovi općenito češći, dugotrajniji i jači nego ljeti. Promjena vjetra s juga na buru za neiskusne i neupućene nautičare može biti opasna, bilo na moru bilo na nesigurnom sidrištu ili luci.

BURA

Bura je iznenadan, mahovit, suh, hladan, te katkada orkanski vjetar (do 12 Bf). Puše u izvanredno žestokim udarima (tzv. Refulima) iz unutrašnjosti hladnog kopna istočnog Jadrana najčešće iz NNE do ENE smjera. Konfiguracija zemljišta utječe na jačinu i smjer bure. Bura se strmo ruši na morsku površinu, valovi su nepravilni, strmi, kratki i niski. Jaka bura raspršuje vrhove valova u morsku pjenu i nosi kao prašinu ("dimljenje mora"), što smanjuje vidljivost, a opasnost je za brodolomce jer ometa disanje. Ukoliko nema morske prašine, vidljivost je dobra. Temperatura zraka se može u kratkom vremenu samanjiti i za 10-ak stupnjeva C.  Obično je tlak zraka povećan. Učestalost i jačina bure smanjuje se od sjevera prema jugoistoku hrvatsle obale.  Zimi bura puše češće, snažnije i dulje (3-7 dana)., ljeti rijeđe, slabije i kraće (do 2 dana). Srazmjerno udaljensoti od kopna bura je sve slabija i bez naglašenih udara ali s jače izraženim valovima. Nagla pojava bure jedna je od njenih najopasnijih osobina. Bura je najjača oko 10, te od 18-22 sata. Slabi oko podneva i ponoći.

Razlikujemo anticiklonalnu i ciklonalnu buru. Anticiklonalna vedra bura nastaje za suhog i vedrog vremena, praćena visokom tlakom, snažnim i mahovitim udarcima,  iz ENE do N smjera, uz umjerenu hladnoću. Ciklonalna – mračna "škura" bura je vrlo jak ali "stalan" vjetar bez izrazitih udara iz smjera NE do E. Prati je oblačno i kišovito vrijeme a zimi ponekad i susnježicauz nagli pad tlaka. Mjesta gdje bura puša najsnažnije i najčešće su: Tršćanski zaljev, Limski kanal, Riječi zaljev, Velebitski kanla (Senj – Karlobag), Šibesnko područje, kod Splita i Solina, uvala Vrulja (Makarsko primorje) ušće Neretve i Žuljanski zaljev (Pelješac). Vrijedi kao pravilo: gole strane otoka prema obali naročito su izložene udarima bure. Karakteristični predznak bure je formiranje bjelkastih oblaka zvanih "kape" ili "kruna" na vrhovima planina osobito nad Velebitom i Biokovom, porast tlaka zraka te pad temperature. Rub donje mase oblaka je horizontalan i jasno omeđen. Ako "kapa" raste znači da bura jača i obratno. Nakon svršetka jake bure ljeti može se očekivati da će nekoliko dana vladati vedro i lijepo vrijeme uz umjereni maestral. Bura je najjači i najopasniji vjetar za plovidbu, zbog svog naglog pojavljivanja i brzog razvoja.

TRAMONTANA – SJEVERAC

Tramontana (Tramuntana) je oblik bure koji puše približno sa sjevera (N). To je lokalni, prohladni, suh, kratkotrajan vjetar i mahovit kao bura. Prati ga vedro vrijeme i visoki barometarski tlak. Dalje od obale puše jače, traje duže i stvara razvijene valove. Češći je na južnom Jadranu.

LEVANT (LEVANAT) – ISTOČNJAK

Levant - istočnjak je oblik burekoji puše iz E smjera. Puše kratkotrajno, jednoliko s umjerenom jačinom. To je prijelazan vjetar kada jugo prelazi na buru ili bura na jugo. Zimi ga prati kišovito vrijeme i umjerena hladnoća, katkada donosi i snijeg. Ljeti u jutarnjim satima, za vedra i stabilna vremena  zapuše kanalima dalmatinskoh otoka.  Taj vjetar je svojstven sjevernom Jadranu. Povoljan je za plovidbu.

JUGO

Jugo je topao i vlažan vjetar, ujednačene brzine i postojanog smjera. Puše pretežito iz  ESE smjera do S smjera. Manje je opasno od bure jer dolazi postupno, puše ravnomjerno, aolujnu jačinu dostiže tek drugog ili trećeg dana puhanja. Češće i jače puše na južnom nego na sjevernom Jadranu. Ljeti puše rijeđe i sa smanjenom žestinom i ne traje duže od 3 dana. Zimi može potrajati i do 10 dana, a uz manje prekide i do 3 tjedna. Razlikujemo anticiklonalno i ciklonalno jugo. Anticiklonalno – vedro jugo puše uz vedro i sunčano vrijeme ili malu naoblaku, te toplo i sparno vrijeme. Češće se pojavljuje u proljeće i jesen. Uglavnom nema oborina ili je moguća katkada i slaba kiša. Atmosfera je mutna a vidljivost slaba. Prethodi mu porast barometarskog pritiska. Jugo prelazi češće na vjetar iz smjera S i SW nego na vjetar iz smjera E. Predznaci juga: sumaglica i oblaci na SE i S horizontu, temperatura i vlažnost zraka rastu, dok tlak zraka postupno pada. Ciklonalno – "tamno" jugo karakteristično je po gustim, niskom, olovno sivim oblacima, te jakom, trajnom kišom. Ponekad puše na mahove. Atmosferski tlak je nizak, uzburkano more smanjuje vidljivost. Češće je od anticiklonalnog juga.

LEBIĆ (GARBIN) – JUGOZAPADNJAK

To je olujni vjetar iz SW smjera s jako razvijenim valovima i obilnim oborinama i slabom vidljivišću. Na hrvatskoj obali Jadrana rijetko puše, a naročito je snažan tijekom zime i u jesen. Ljeti je to vjetar lokalne nevere (lebićada) i traje kratko. Češći je na srednjem i južnom Jadranu. Lebić stvara uzburkano more i ljeti traje samo nekoliko sati. Predznak lebićade je niska pruga magle na jugozapadnom dijelu horizonta, nagli pad tlaka te ekstremno visoka plima. Zbog iznenadnog i razvijenog mora može ugroziti plovila u lukama koje nisu zaštićene prema SW.

PULENT – ZAPADNJAK

Pulent puše iz W smjera. Dolazi iznenada, rijetko puše. Pulent je prolazan, kratkotrajan, hladan i opasan vjetar jačine do 12 Bf. Može uzrokovati jače valovito more uz zapadne i jugozapadne obale vanjskih otoka i u morskim kanalima. Donosi kratkotrajnu ali obilnu kišu. Nakon pulenta vrijeme se nakrratko poboljša, a vjetar ponovo zakreće na jugo. Češći je u hladno nego u toplo doba godine. Uz hrvatsku obalu Jadrana podiže velike valove i ukrižano more. Atmosferski tlak je nizak.

MAESTRAL

Maestral je dnevni vjetar tipičan za ljetno doba godine (IV – X mjesec). U ovisnosti o lokalnim prilikama puše iz smjera NW do SW. Ugodan je i svjež vjetar, ustaljene i slabe do umjerene jačine. Barometarski tlak je nizak. Razblažuje ljetne vrućine, pratitelj je lijepog i stabilnog vremena. Ugodan je za jedrenje. Jači je i češći na južnom i srednjem nego na sjevernom Jadranu. U kanalima puše jače. Na otvorenom moru su visoki valovi. Počinje puhati oko 9 -10 sati, kao slab povjetarac a oko 14 sati postiže svoj maksimum, te se utiša prije zalaska sunca. Od jutra prema poslijepodnevu maestral mijenja smjer puhanja udesno tj. okreće se za suncem iz smjera jugozapada do sjeverozapada.

BURIN

Burin – puše ljeti noću s kopna prema moru. Počinje puhati poslije zalaska sunca. Smjer mu je na sjevernom Jadranu iz NNE do ENE, a prema južnom Jadranu više iz smjera E. Donosi lijepo vrijeme, barometarski tlak je visok.

NEVERA -  VREMENSKA NEPOGODA

Osim lokalnih vjetrova na Jaranu se pojavljuju i lokalne i kratkotrajne vremenske nepogode manjih razmjera – nevere ili neverini. Pojavljuju se u svim godišnjim dobima ali češće u ljetnom dijelu godine. Ljetne nevere su češće na sjevernom Jadranu nego na južnom (zimi je obrnuto). Najveći broj nevera dolazi iz Italije, naročito iz njegovog sjevernog dijela te prelazi preko Jadrana iz smjera SW do NW velikom brzinom. Nevere su obilježene žestokim i opasnim udarima vjetra (i do 10 Bf), obično jakom kišom, sijevanjem, grmljavinom, te padom temperature. Nevere traju kratko do 2 sata, najčešće su predvečer i noću. Poslije nevere je obično tiho i bistro vrijeme. Predznaci za neveru: vruće i sparno vrijeme, tišina, pad atmosferskog tlaka. Na zapadu se pojavljuju tamni olujni oblaci, koji kreću prema istoku, iz kojih sijeva. Kad se nevera približi čuje se i grmljavina. Smanjivanje vremenskog razmaka između sijevanja i grmljavine označava približavanje nevere. Prije nailaska nevere usidreni brodovi se moraju posebno zaštititi od njenog udara jer su nevere zbog iznenadnog dolaska i žestine vrlo opasne.

PREDZNACI ZA LOKALNU PROGNOZU VREMENA

NEKI PREDZNACI POGORŠANJA VREMENA

  • Pad atmosferskog tlaka
  • Pojava izuzetno visoke plime
  • Izostanak maestrala ljeti ili ako maestral prestane puhati prije vremene
  • Mjesec blijede boje i vjenac (prsten) oko njega predskazuje promjenu vremena
  • Crvenilo neba ili pojava duge rano ujutro najavljuje skoru kišu
  • Zimski maestral često je nagovještaj juga i kiše
  • Jak vjetar ujutro pri vedrom vremenu
  • Skretanje bure za vedra vremena na E, a pogotovo na SE smjer
  • Stalni niski tlak pri ružnom vremenu znači da će ono potrajati

NEKI PREDZNACI POBOLJŠANJA VREMENA

  • Postupan porast tlaka, posebice iznad 1012 hPa
  • Pojava vedrine pri naoblačenom nebu na W dijelu obzora
  • Nečelno vrijedi: vjetar nakon kiše donosi lijepo vrijeme
  • Pojava crvenila, nakon zalaska sunca na naoblačenom nebu

NEKI PREDZNACI ZA NASTAVAK LIJEPOG VREMENA

  • Maestral danju a burin u svitanje (i noću)
  • Izrazito nizak vodostaj (oseka) ili ako su izmjene u plimi i oseki tijekom dana pravilneukoliko je za vedra vremena zalazak sunca jasan i do kraja živo osvjetljava te ukoliko je poslije zalaska sunca zapadni obzor lijepih boja ("nebesko crvenilo")
  • Ukoliko se visoki atmosferski tlak ne mijenja ili ako raste
  • Vedrina neba uz tišinu (uz poneki oblak)
  • Dok puše bura nema pogoršanja vremena

VIDLJIVOST – MAGLA

Vidljivost je najveća vodoravna udaljenost (u km) na kojoj se vide i raspoznaju objekti (danju) i svjetlost (noću). Vidljivost je na Jadranu relativno velika (20 – 30 km). Magla smanjuje vodoravnu vidljivost na manje od 1 km. Kada je vidljivost između 1 i 10 km, takva se zamućenost naziva sumaglica. Klasifikacija magle: gusta magla, vidljivost do 50 m; umjerena magla, vidljivost do 500 m, slaba magla, vidljivost do 1000 m. Učestalost magle na hrvatskoj obali Jadrana je slaba i češća je u jesen i zimi. Magla je učestalija na sjevernom Jadranu (preko 2o dana u godini), na srednjem Jadranu učestalost iznosi 5 dana, a na južnom 1-2 dana u godini.

RUŽA VJETROVA


BEAUFORTOVA SKALA

 

Brzina

Visina valova

km/h

m/s

kt

mph

m

ft

0 Bf

tišina

< 1

0-0.2

< 1

< 1

-

-

1 Bf

lahor

1-5

0.3-1.5

1-3

1-3

0.1(0.1)

0.25(0.25)

2 Bf

povjetarac

6-11

1.6-3.3

4-6

4-7

0.2(0.3)

0.5(1)

3 Bf

slabi

12-19

3.4-5.4

7-10

8-12

0.6(1)

2(3)

4 Bf

umjereni

20-28

5.5-7.9

11-16

13-18

1(1.5)

3.5(5)

5 Bf

umjereno jaki

29-38

8.0-10.7

17-21

19-24

2(2.5)

6(8.5)

6 Bf

jaki

39-49

10.8-13.8

22-27

25-31

3(4)

9.5(13)

7 Bf

žestoki

50-61

13.9-17.1

28-33

32-38

4(5.5)

13.5(19)

8 Bf

olujni

62-74

17.2-20.7

34-40

39-46

5.5(7.5)

18(25)

9 Bf

jaki olujni

75-88

20.8-24.4

41-47

47-54

7(10)

23(32)

10 Bf

orkanski

89-102

24.5-28.4

48-55

55-63

9(12.5)

29(41)

11 Bf

jaki orkanski

103-117

28.5-32.6

56-63

64-72

11.5(16)

37(52)

12 Bf

orkan

>=118

>=32.7

>=64

>=73

14(-)

45(-)